Sportistkinje

Pubertet i adolescencija (≈12–18 godina)

Pubertet i adolescencija

Pubertet označava razdoblje intenzivnog rasta i hormonskih promjena u životu djevojčica. U ovoj fazi tijelo ubrzano jača koštanu i mišićnu masu, dok se istovremeno otvaraju i zatvaraju ploče rasta (epifizne hrskavice) u zglobovima, što povećava rizik od specifičnih povreda tokom skokova i brzih promjena pravca. Oko 90 % odrasle koštane mase stvara se do 18. godine, pa su vježbe poput trčanja i skokova i ishrana bogata kalcijumom i vitaminom D neophodni za trajnu snagu kostiju.

Prva menstruacija (menarha) obično počinje u ranim tinejdžerskim godinama. Nepravilan ciklus je često očekivan, ali praćenje trajanja i simptoma (grčeva, nadutosti, promjena raspoloženja) pomaže u prepoznavanju znakova niske energetske raspoloživosti ili hormonskih disbalansa koji mogu ugroziti dalji razvoj i zdravlje kostiju. Mlade sportistkinje ne smiju samoinicijativno koristiti hormonske pilule ili druge metode kontrole ciklusa, već svaka intervencija mora proizaći iz medicinske procjene.

Adolescentkinje su posebno osjetljive na relativni energetski deficit (RED‑S), koji osim menstrualnih promjena uključuje i pad mineralne gustoće kosti te povećan rizik od stres‑fraktura. Rana edukacija trenera, roditelja i tinejdžerki o energetskoj ravnoteži može spriječiti najteže posljedice, poput osteoporoze u budućnosti.

Tokom ovog razdoblja često se javlja i nesigurnost u vezi sa slikom tijela. Osjećaj pritiska da se bude vrlo mršav može voditi do poremećaja u ishrani i kompulsivnog vježbanja, što dodatno ugrožava zdravlje kostiju i hormona. Zato je podrška u razvoju pozitivnog stava prema tijelu i uravnoteženom treningu temelj prevencije.

VAŽNO JE DA ZNATE:

• Tokom puberteta akumulira se oko 90 % odrasle koštane mase, a 25 % te zalihe taloži se neposredno prije i poslije prve menstruacije.
• Ploče rasta ostaju otvorene do oko 18. godine i mogu biti podložne povredama pri skokovima ili naglim promjenama pravca.
• Nepravilan ili izostali ciklus može biti znak niske energetske raspoloživosti (RED S)
• Mlade sportistkinje ne smiju samoinicijativno da koriste hormonsku kontracepciju za odlaganje ili prilagođavanje ciklusa bez medicinske indikacije.
• Rizični poremećaji ishrane pogađaju 16–47 % adolescentkinja u estetskim sportovima i mogu produbiti energetski deficit.

Teme koje se provlače kroz sve faze:

  • RED‑S i poremećaji ishrane: energetski nedostatak pogađa hormone, kosti, imunitet i raspoloženje. Sve sportistkinje mogu razviti RED‑S ako ne nadoknade potrošnju energije.
  • Endokrini poremećaji: disfunkcije štitne žlijezde i stanja poput PCOS‑a zahtijevaju medicinsku kontrolu, ali ne isključuju sportske aktivnosti.
  • Potpora grudima i zdravlje: redovna samoprovjera i mamografija po smjernicama za starije sportistkinje.
  • Zdravlje karličnog dna i inkontinencija: vježbe karličnog dna i rana procjena sprječavaju dugoročne probleme.
  • Prevencija povreda: neuromuskularni treninzi, kros‑trening i adekvatna oprema smanjuju povrede specifične za žene (npr. ACL, stres‑frakture kuka).
  • Mentalno zdravlje i okruženje: podrška tima, edukacija o tjelesnoj slici i pristup psiholozima važni su za dobrobit sportistkinja.
  • Stručna suradnja: ginekolog, sportski ljekari, nutricionisti i treneri bi trebalo da rade zajedno kako bi prilagodili planove svakoj sportistkinji i njenoj fazi života.